Župnici

Prvi župnik župe Ladimirevci Bizovac bio je Petar Leaković, rođen 28. lipnja 1757. godine u Bošnjacima. Pet godina službovao je kao kapelan u Donjem Miholjcu, zatim u Valpovu i Himeshazi. Za župnika u Ladimirevcima imenovan je 11. srpnja 1789. godine. Stanje u župi opisao je vrlo teškim, ističući kako narod nastoji živjeti što dostojnije. Nakon devet godina službe, u kolovozu 1798. prelazi u Đakovačku biskupiju te postaje župnik u Gorjanima. Ondje je umro 10. ožujka 1804. godine u 47. godini života i pokopan je u župnoj crkvi kraj sakristije.

Njegov nasljednik bio je Urban Kiš, rođen 1751. godine u Szakcsu. Godine 1771. stupio je u franjevački red Provincije sv. Ladislava, a za svećenika je zaređen 1776. godine. U Ladimirevce dolazi 1798. Za njegova službovanja sagrađena je nova crkva u Bizovcu, a za novu crkvu u Ladimirevcima poslao je plan i troškovnik dijecezanskom uredu. Zbog narušena zdravlja i poodmakle dobi povukao se 1815. godine u samostan. Umro je u Pečuhu 1817. godine te je pokopan u franjevačkoj kripti.

Godine 1815. upravu župe privremeno preuzima Ivan Mehler, nekadašnji župnik u Dražu. Nakon što je zbog bolesti otišao u mirovinu u Osijek, oporavio se i vratio pastoralnoj službi. Ponovno pogoršanje zdravlja odvelo ga je u Pečuh, gdje je umro 1822. godine u 46. godini života. Pokopan je u franjevačkoj kripti.

Prvi bizovački župnik bio je Antun Josipović. Rođen je 1785. godine u Pečuhu, gdje je završio gimnaziju i teologiju, dok je filozofiju studirao u Segedinu. Za svećenika je zaređen 1810. godine. Kapelansku službu obavljao je u Donjem Miholjcu i Petrijevcima, a 1817. dolazi u Bizovac kao upravitelj župe. Župu je vodio punih 48 godina te je preminuo 1864. godine.

Nakon njegove smrti u Bizovac dolazi svećenik Frigedy, kojega nasljeđuje Lovro Baloković. rođen  26. siječnja 1831. godine u Svetom Đurađu, filijali župe Podravski Podgajaci. Studirao je u Pečuhu, a za svećenika je zaređen 27. lipnja 1855. godine. Kao kapelan služio je u Šljivoševcima, Petrijevcima i Donjem Miholjcu, a 1865. postaje župnik u Bizovcu. Sahranjen je pored kapelice na bizovačkom groblju.

Na crkveni god, 21. rujna 1876. godine, Bizovac je posjetio biskup Josip Juraj Strossmayer. Tom je prilikom zagovarao odvajanje slavonskih i baranjskih župa od Pečuške biskupije i njihovo pripajanje Đakovačkoj biskupiji. Ono što zbog tadašnjih političkih okolnosti nije uspio ostvariti, ostvareno je nakon Prvoga svjetskog rata.

Ignac Užarević, rođen 19. srpnja 1820. godine u osječkoj Retfali, zaređen je za svećenika 1844. godine. Službovao je kao kapelan u Popovcu i Bizovcu. Nakon bolesti mokraćnog sustava otišao je na liječenje u Peštu, gdje je umro 14. prosinca 1851. godine u 32. godini života.

Ivan Philipović dolazi za župnika u Bizovac 1888. godine. Bio je poznat kao vrijedan i omiljen među vjernicima. Umro je 25. studenoga 1900. godine.

Nakon njegove smrti pa sve do 14. veljače 1904. godine upravitelj župe bio je Vinko Budanović. Potom dolazi dr. Konrad Heckenberger, koji ostaje na službi do 1. ožujka 1910. godine.

Mijat Horvat postaje bizovački župnik 5. travnja 1910. godine. U župnoj spomenici zapisao je kako su tijekom rata skinuta crkvena zvona. Prije krizme 1924. godine osnovao je odbor za nabavu novih zvona. Najzaslužniji član bio je učitelj Ferdo Frolich, a u odboru su još djelovali Mijo Kovač, Ivan Mihaljević, Vinko Škarić i Vinko Vujnovac. Nova zvona nabavljena su u Zagrebu i postavljena 31. srpnja 1926. godine. Nakon njegova odlaska u Pečušku biskupiju, za župnika dolazi Slavko Požlep, rodom iz Brezovice kraj Ljubljane, rođen 14. srpnja 1890. godine. U Bizovcu je služio do 1940. godine, kada odlazi za župnika u Valpovo. Ostao je zapamćen kao revan pastoralni djelatnik koji je savjesno poučavao vjeronauk i uveo svibanjsku pobožnost.

Iz Valpova u Bizovac dolazi Ilija Anaković, rođen 17. srpnja 1897. godine u Oprisavcima. Krajem 1941. godine zabilježio je statistiku župe: Bizovac je imao 1613 stanovnika, Ladimirevci 1285, Novaki 229, Cret 295, a Normanci 30 stanovnika. Cijela župa brojila je 3.452 duše.Godine 1951. odlazi u Đakovo za kanonika. Dana 1. listopada 1951. za župnika u Bizovac dolazi Stjepan Lukić. Rođen je 5. travnja 1904. godine u Zenici, a umro je 1962. godine u Bizovcu, gdje je i pokopan pored kapelice.

Mato Bešlić preuzima župu 1963. godine, kada je ona brojila oko 5000 vjernika. Iste godine, 14. srpnja, u Bizovcu je održana mlada misa Nikole Grlice, rođenoga Bizovčanina.

Za vrijeme službovanja Mate Bešlića u Cretu je izgrađena crkva sv. Antuna Padovanskog. Gradnja je započela 1967., a crkva je dovršena i blagoslovljena 14. lipnja 1970. Dvije godine poslije završena je i crkvena dvorana u Bizovcu, koja je blagoslovljena 14. listopada 1972. Te su godine u Bizovcu održane još dvije mlade mise – Mate Špoljara i Bože Ljubičića.

Mato Bešlić 1978. godine odlazi u Đakovo za generalnog vikara, a nasljeđuje ga Ivica Mutzhaus. Nakon njega župnikom postaje Mato Lešić, koji se posebno zauzeo za uređenje crkve i župnog stana.

Nakon Mate Lešića župu preuzima Stjepan Krekman, dotadašnji kapelan. Za njegova službovanja obnovljena je crkva u Bizovcu, izgrađene su crkve u Topolinama i Novakima, uvedeno je plinsko grijanje u crkvu sv. Mateja te su osnovana dva pjevačka zbora. Kao župni vikari u to su vrijeme djelovali vlč. Alojz Kovaček, vlč. Mato Matasović, vlč. Željko Zuanović, vlč. Mirko Rendulić i vlč. Stipo Marić.

Sredinom 1998. godine Stjepan Krekman odlazi iz župe, a nasljeđuje ga vlč. Marin Knežević. Kratko vrijeme kao župni vikar bio je i vlč. Ivica Križanović.

Za vrijeme službe vlč. Marina Kneževića izgrađena je nova crkva u Samatovcima, potpuno je preuređena i proširena crkva u Cretu, a župna crkva sv. Mateja u Bizovcu temeljito je obnovljena i proširena. Izgrađen je i Pastoralni centar za potrebe župnog pastorala te je uređen župni stan.

Posebnu vrijednost predstavlja crkveni vrt i župno dvorište, za čiju je uređenost Hrvatska turistička zajednica 2002. godine dodijelila priznanje „Zeleni cvijet“. Priznanje je u Varaždinu uručeno vlč. Marinu Kneževiću. Raspored sadnica osmislila je dipl. ing. hortikulture Alka Turalija iz Osijeka. Crkveni vrt i danas predstavlja ponos župe te mjesto odmora i duhovne obnove za brojne posjetitelje.

Godine 2009. za župnika dolazi vlč. Zoran Ćosić, koji tu službu obavlja do 2023. godine. Tijekom njegova djelovanja nabavljene su nove klupe za crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije Elizabeti, temeljito je uređen župni stan u Bizovcu te su sanirane pukotine nastale prilikom dogradnje župne crkve sv. Mateja apostola i evanđelista.

Godine 2023. nasljeđuje ga sadašnji župnik, vlč. Mato Matasović. Po njegovu dolasku započinje temeljita obnova i uređenje Župnog pastoralnog centra. Tijekom 2024. godine nabavljene su nove orgulje iz Njemačke i postavljene na kor župne crkve u Bizovcu. Godine 2025. provedena je sanacija filijalne zgrade uz crkvu sv. Antuna Padovanskog u Cretu Bizovačkom. Ujedno su klimatizirane sve crkve na području župe te Pastoralni centar u Bizovcu.