Župa sv. Mateja Bizovac

Crkva sv. Mateja, BizovacBizovačka Župa

U razvijenom i kasnom srednjem vijeku pastoralnu službu na području današnje općine Bizovac obavljali su Ivanovci, a nakon njih dijecezanski svećenici pečuške biskupije. Za vrijeme osmanlijske vlasti vjerske obrede vršili su franjevci, a moguće i dubrovački trgovci koji su u Osijek rado navraćali, osobito na svibanjski osmodnevni sajam. U pisanim dokumentima spominje se da je Bizovac zajedno s Ladimirevcima imao zajedničku crkvu posvećenu sv. Kuzmi i Damjanu. U toj je crkvi dvadesetih godina 17.stoljeća služio misu, ispovijedao i dijelio svetu potvrdu Bartol Kašić, isusovac i misionar. Godine 1660. bilježi fra Petar Nikolić, vikar zagrebačkoga biskupa, župu, među ostalim mjestima, u Brođancima, Križevcima i Karaševu. Moguće je da se pod ovim ˝Križevcima˝ krije naselje koje je iseljeno, a nalazilo se u petrijevačkom ataru. No, Nikolić piše da se u župi Brođanci nalaze tri crkve izgrađene od kamena; Sv.Križa, Sv.Ivana Krstitelja, Sv.Jurja. Austrijsko-osmanlijski ratovi pomeli su tursku vlast u Slavoniji. Na opustjela kućišta naselili su se Šokci, koje su iz sjeverne Bosne u Podunavlje doveli franjevci. Župa u Brođancima je ustanovljena 1747.godine, a za filijale je imala Habjanovce i Martince. Crkva Sv. Ane posvećena je 1798. ,a 1852.godine dovršen je zvonik. Bizovac i Ladimirevci imali su drvene kapele. U Bizovcu je bila posvećena blaženoj djevici Mariji i stajala je do 1761.godine kada je sagrađena kapela posvećena svetom Mateju apostolu i evanđelisti. Župa u Ladimirevcima osnovana je 1789.godine, a 1804.godine je središte župe preseljeno u Bizovac. Župni dom u Bizovcu sagrađen je 1810.godine. Župna crkva Svetoga Mateja, apostola i evanđeliste, sagrađena je 1802. ,a obnovljena je i dograđena nekoliko puta,1875.i u razdoblju od 2004 do 2007.godine. Za filijale ima crkve u Cretu Bizovačkom, Samatovcima, Novakima Bizovačkim i Topolinama.

Župnici

Prvi župnik župe Ladimirevci-Bizovac bio je Petar Leaković, rođen 28. lipnja 1757. u Bošnjacima, Službovao je  5 godina kao kapelan u Donjem Miholjcu, zatim u Valpovu i Himeshazu. Župnik u Ladimirevcima postao je 11. srpnja 1789. Stanje u Župi opisao je kao vrlo teško, uz opasku da narod pokušava što dostojnije živjeti. Ostavši tu 9 godina, prešao je u kolovozu 1798. u đakovačku biskupiju, te postao župnik u Gorjanima. Tu je umro 10. ožujka 1804. u 47. godini života. Sahranjen je u gorjanskoj župskoj crkvi kraj sakristije.

Urban Kiš, rođen   u Szakcsu 1751. godine,  1771. postao je franjevački kler provincije Sv. Ladislava, a zaređen je za svećenika 1776. Došao je na župu Ladimirevci 1798. Za njegovog vremena podignuta je nova crkva u Bizovcu, a za gradnju nove u Ladimirevcima poslao je plan i troškovnik dijecezanskom uredu. Zahvalio se na službi 1815. zbog godina i zdravlja te se vratio u svoj samostan. Umro je u Pečuhu 1817. u 67. god. Života, gdje je i sahranjen u franjevačkoj kripti.

Ivan Mehler, ranije župnik u Dražu, ostavio je tu župu zbog lošeg zdravlja i došao u Osijek u mirovinu. Pošto je ozdravio vratio se na dužnost i primio upravu župe u Bizovcu 1815. samo privremeno. Pošto se vratila bolest 1817. pošao je u Pečuh gdje je umro 1822. u 46. god. života. Sahranjen je u kripti franjevaca.

Antun Josipović bio je prvi bizovački župnik. Rođen je  u Pečuhu 1785., gdje je završio gimnaziju i teologiju, a filozofiju u Segedu. Postao je svećenik 1810. Prvo je bio kapelan u Miholjcu i Petrijevcima, da bi u Bizovac došao kao upravitelj 1817. Bio je dobra zdravlja, no ipak je redovito pohađao kupke u Harkanju. Pod stare dane imao je kapelana, a župu Bizovac  vodio je punih 48 godina, 1864. g. je umro.

Nakon smrti Antuna Josipovića u Bizovac je došao svećenik Frigedy.

Ovoga je pak naslijedio Lovro Baloković.

Lovro Baloković, rođen 26.siječnja 1831. u Svetom Đurađu filijali župe Podgajačke. Studirao je u Pečuhu, 27.VI.1855. postao je svećenik. Služio je prvo kao kapelan u Šljivoševcima, Petrijevcima i Donjem Miholjcu, a 1865. postaje župnik u Bizovcu.

Na crkveni god 21. rujna 1876. godine Bizovac je posjetio Biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je zagovarao da se sve župe Slavonije i Baranje odvoje od Pečuške biskupije i pripoje Đakovačkoj biskupiji. Što nije uspjelo tada Strossmayeru, zbog političkih prilika, uspjelo je nakon I. svjetskog rata.
Ignac Užarević, rođen u Retfali u Osijeku 19. srpnja 1820. Postao svećenik 1844. Prvo je bio kapelan u Popovcu, zatim u Bizovcu. Uvijek zdrav i svjež, no obolio je na mokraćnoj cijevi te je pošao u Peštu na liječenje, ali umire 14. prosinca 1851. u 32.  godini.

Ivan Philipović 1888. godine dolazi u Bizovac za župnika. Za njega se govorilo daje vrlo vrijedan i kod naroda vrlo obljubljen. Umro je 25. studenog 1900. Godine.

Od njegove smrti do 14. Veljače 1914. upravitelj župe bio je Vinko Budanović.

Nakon njega dolazi dr. Konrad Heckenberger koji ostaje u Bizovcu sve do 1. ožujka 1910.

Mijat Horvat bizovački je župnik od 5. travnja 1910. U župnoj je spomenici zapisao da su za vrijeme rata skinuli zvona sa crkve. Prije svete krizme 1924. okupio je Odbor za nabavu zvona. Duša odbora bio je učitelj Ferdo Frolich, a ostali članovi: Mijo Kovač, Ivan Mihaljević, Vinko Škarić i Vinko Vujnovac. Zvona za crkvu nabavljena su u Zagrebu. 31. srpnja 1926. Nakon što u Pečušsku biskupiju odlazi Mijat Horvat, za župnika dolazi Slavko Požlep, rodom iz Brezovice kraj Ljubljane, rođen 14. srpnja 1890. Bizovački župnik bio je do 1940. do odlaska za župnika u Valpovo.

Ostalo je zapisano da je bio vrlo revan, da je katekizirao vrlo savjesno i uveo Svibanjsku pobožnost. 2. Iz Valpova umjesto njega došao je Ilija Anaković, koji je rođen 17. srpnja 1897. u Oprisavcima. Krajem prosinca 1941. donosi statistiku župe s brojem župljana, koja je izgledala ovako: Bizovac 1613, Ladimirevci 1285, Novaki 229, Cret 295 i Normanci 30 duša. Cijela župa imala je 3452 duše..

1951. godine odlazi u Djakovo za kanonika, a od 1. listopada 1951. u Bizovac za župnika dolazi Stjepan Lukić. Rođen je 5. travnja 1904. u Zenici, a umire 1962. u Bizovcu, gdje je i sahranjen.

Mato Bešlić za župnika dolazi 1963. U to vrijeme bizovačka župa brojala je oko 5000 vjernika. Te iste godine 14. srpnja u Bizovcu se održala Mlada Misa Nikole Grlice rođenog u Bizovcu.

U vrijeme Mate Bešlića u Cretu je sazidana crkva Sv. Antuna Padovanskog koja se počela graditi 1967. Dovršena je i blagoslovljena 14. lipnja 1970.

Blagoslov crkvene dvorane u Bizovcu 14. listopada 1972. obavljen je, koja se zidala pune dvije godine. Te godine u Bizovcu su bile dvije Mlade Mise, Mate Špoljara i Bože Ljubičića.

Mato Bešlić odlazi u Đakovo 1978. za generalnog vikara, a umjesto njega za župnika dolazi Ivica Mutzhaus, poslije kojeg župnik postaje Mato Lešić, koji je puno radio na uređenju crkve i župskog stana.

Nakon Mate Lešića za župnika u Bizovac dolazi Stjepan Krekman bivši kapelan.Za vrijeme njegova boravka u našoj župi ponovno je obnovljena crkva u Bizovcu, izgrađene su crkve u Topolinama i Novakima, uvedeno je plinsko grijanje u crkvu sv. Mateja, osnovana su dva pjevačka zbora. Tijekom župnikovanja vlč. Krekmana na službi kao župni vikari boravili su: vlč. Alojz Kovaček, vlč. Mato Matasović, vlč. Željko Zuanović, vlč. Mirko Rendulić i vlč. Stipo Marić. Vlč. Stjepan Krekman odlazi iz župe sredinom 1998., a za župnika dolazi vlč. Marin Knežević i nakratko kao župni vikar vlč. Ivica Križanović. Dolaskom novoga župnika izgrađena je nova crkva u Samatovcima, u potpunosti preuređena i proširena crkva u Cretu, a župna crkva u Bizovcu  temeljito je obnovljena  i  značajno proširena. Vrt iza crkve i župno crkveno dvorište kojemu je Hrvatska turistička zajednica, dodijelila Priznanje Zeleni cvijet 2002. godine za uređenost okoliša župnog ureda, krajem mjeseca studenog iste godine u Varaždinu uručeno je vlč. Marinu Kneževiću. Crkveni vrt ponos je svakog stanovnika Bizovca i ugodan odmor za dušu i tijelo svakom putniku namjerniku. Raspored njegovih sadnica osmislila je dipl.ing. hortikulture Alka Turalija iz Osijeka.